Naši ljudi u Švedskoj se smatraju uspješnom pričom. Najbolje su etablirani u svim oblastima društva. Tako je sa našim ljudima širom dijaspore, u Njemačkoj, Americi, Norveškoj, Velikoj Britaniji itd. Kako je moguće da ti isti ljudi mogu biti uspješni u drugim zemljama, a ne mogu u svojoj. Očito da je posrijedi ozbiljan problem. U čemu je greška?
Uzroci lošeg ekonomskog i socijalnog stanja bh. građana i građanki su strukturalne prirode, što znači da ga proizvodi sistem kojim upravlja SDA-HDZ vlast u Federaciji, a Dodikov režim u RS-u. Njihove politike su razlog što potencijal i talent naših ljudi ne dolazi do izražaja u našem sistemu, ali procvjeta u drugim razvijenim sistemima. A predstavnici sistema stalno pronalaze izgovore za ovo loše stanje. To su izgovori za nerad, neznanje i korupciju.
Iza struktura SDA-HDZ i SNSD koje stvaraju siromaštvo, nejednakosti i masovnu nezaposlenost djeluju moćna elita koje se na vlasti održava sve ove godine manipulacijom, zastrašivanjem i koruptivnim ponašanjem. Ta elita je etablirala ekonomski i politički sistem zasnovan na regresivnoj politici raspodjele resursa, koja služi samo njenim interesima bogaćenja, na račun eksploatacije i marginalizacije velike većine stanovništva. Ta elita je zarobila naše javne resurse i predstavlja kočnicu za ukupni društveni i ekonomski razvoj.
Srž transformacije i razvoja našeg društva je politika pravedne i progresivne raspodjele resursa i jednakih šansi zasnovanih na principima egalitarizma. Cilj te politike je postizanje jednakosti, društvene pravde i boljeg materijalnog standarda za sve. Takva politika će potaknuti razvojnu spiralu kako na individualnom tako i na društvenom nivou.
BiH je jedna od pet najsiromašnijih zemalja Evrope. UN podaci pokazuju da svaki šesti stanovnik živi u ekstremnom siromaštvu (sa 3-5 KM dnevno), 900.000 građana i građanki živi ispod apsolutne linije siromaštva (sa manje od 271 KM mjesečno), a 700.000 stanovnika živi na rubu siromaštva[1]. Oko 30 000 naših sugrađana preživljavaju uz pomoć narodnih kuhinja. Dječje siromaštvo je poražavajuće. Kao i siromaštvo građana i građanki romske zajednice. U BiH je rasprostranjeno i radničko siromaštvo, pa čak 25% radnika koji rade živi ispod apsolutne linije siromaštva, manje od 271 KM mjesečno[2]. U našoj zemlji očito ne važi narodna poslovica «ko radi ne boji se gladi».
Istovremeno BiH je zemlja i nevjerovatnog bogatstva. Mediji[3] izvještavaju da u BiH ima oko 100 multimilionera, i preko 500 milionera. 10 milijardi KM štednje u komercijalnim bankama drži 1% stanovništva. Bogati plaćaju isti porez kao i siromašni. Ovi super bogataši su se obogatili zahvaljujući prvenstveno sistemu koji je osmišljen da služi njihovim interesima.
Da bi prekinuli začarani krug nazadovanja i osiromašivanja u BiH je potrebno osmisliti sistem i javne politike koji će maksimizirati ekonomsko i socijalno blagostanje velike većine, umjesto male manjine. Ključni instrumenti progresivne politike raspodjele resursa su poreska politika i politika socijalnog blagostanja.
Naša poreska politika mora oporezivati bogatstvo na način kako se to radi u skandinavskim zemljama, koje su svijetu poznate po visokoj kvaliteti života, jednakosti, društvenoj pravdi i visokom materijalnom standardu njenih stanovnika. To znači da poreska politika mora biti progresivna, tj. biti vezana za visinu prihoda.
Ne može se oporezivati istom stopom neko ko zarađuje 500 KM i 10 000 KM kao što je to sada slučaj. Također, potrebno je oporezivati bogate i bogatstvo sa mnogo većim poreskim stopama nego trenutno.
Politika socijalnog blagostanja koju prate visoko kvalitetne socijalne usluge onima kojima su potrebne moraju prvenstveno imati za cilj eliminisanje siromaštva, i povećanje ekonomskog i socijalnog blagostanja žena i muškaraca, djevojčica i dječaka. O pozitivnom efektu ovakve politike na smanjenje siromaštva postoji opsežno naučno znanje i dobre prakse. Takva politika pokazuje da su države koje brinu o svojim građanima kroz održive i funkcionalne sisteme zaštite i sigurnosti pravednije i razvijenije države[4]. One obuhvataju besplatno i kvalitetno obrazovanje, razvijen sistem skrbi o djeci (obdaništa i predškolsko), uključujući i djecu sa posebnim potrebama, roditeljske naknade, sistem brige o starijima, bolesničku naknadu, naknadu u slučaju nezaposlenosti, dostojanstven penzioni sistem, kvalitetne i subvencionirane zdravstvene usluge, socijalnu pomoć, dječji dodatak, studentsku nadoknadu, javni prijevoz, infrastrukturu, cjeloživotno obrazovanje itd.
Osim što mora biti progresivna, poreska politika mora biti i djelotvorna na dva načina. Prvi je da ubiranje poreza mora biti efikasno, i da utaja poreza u svakom obliku mora biti eliminisana i strogo kažnjavana bez izuzetka. Drugi način je da se prikupljena poreska sredstva moraju prije svega usmjeravati na način da postižu svoj cilj tj. da eliminišu siromaštvo i stvaraju sigurnost, te postižu razvojni efekat kroz ulaganja u cjeloživotno učenje i obrazovanje, nauku i tehnološki i inovativni razvoj.
Danas je BiH zemlja u kojoj poreska politika služi bogatima da postani još bogatiji, a politika socijalnog blagostanja je neizgrađena, nedorečena i nedovoljna. Zato dobra i odgovorna politika u budućnosti mora oporezovati bogate, a ulagati u siromašne kako bi napravili korak naprijed u razvojnom smislu.
SDA-HDZ politika u federaciji, a SNSD u RS-u nikada nije ni htjeli ništa drugo nego zaštititi interese bogate elite (mnogi od njih su dio tog kluba), a na račun obespravljenog i osiromašenog naroda, prodajući maglu o zaštiti nacionalnih interesa. Jedno je sigurno, a to da se ova politika neće promijeniti. Ono što se može i mora promijeniti jeste ova tlačiteljska i izrabljivačka vlast.
[1] Papić, Žarko (2017). Siromaštvo i radničko siromaštvo u BiH – Socijalna kriza u BiH – Šta da se radi? (str. 6). Sarajevo: Forum Lijeve Inicijative.
[2] Ibid. str. 20
[3] https://www.nezavisne.com/novosti/bih/BiH-u-brojkama-Milion-siromasnih-525-milionera-i-95-multimilionera/363668
[4] Wilkinson, R., Picket, Kate (2016). Jednakost: Zašto su društva veće jednakosti bolja društva, dostupno na http://radnici.ba/wp-content/uploads/2017/08/Jednakost.pdf
Preuzeto sa www.prvasmjena.com