Analize

Pravda radnicima sada – Institucionalni mehanizmi zaštite radničkih prava

Nedovoljno radnički obrazovani, uljuljkani od veoma aktivne uloge radničkog pokreta u vrijeme socijalizma, prepušteni na milost i nemilost divljem kapitalizmu, radnici u zemljama u tranziciji su potučeni do nogu i slijedi im ponovna borba za prava, od koji su neka izborena još prije 100 godina. To dolazi kao posljedica nedovoljne informisanosti, nezainteresovanosti i podjela među samim radnicima, kao i zbog lutanja u potrazi za kvalitetnim političkim predstavnicima koji bi na pravi način artikulisali radničke zahtjeve i njihovu riječ.

Da bi radnici mogli makar započeti svoju borbu, a kasnije je i kvalitetno voditi, mora se raditi na njihovom obrazovanju kada su u pitanju radnička prava i zakonske mogućnosti koje im se nude. Ovaj dokument je nastao prije izmjene radnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, ali predstavlja dobru osnovu svakom radniku, za početak borbe i za upoznavanje sa osnovnim pojmovima. Sindikati su izgubili povjerenje radnika u jednoj značajnoj mjeri, ali da bi to povjerenje vratili neophodno je da se radnici upoznaju sa smislom i ulogom sindikata, uključe su u njihov rad i adekvatno se kroz sindikat bore.

Posebno važno za sve radnike je kolektivno pregovaranje jer je ono novim radnim zakonodavstvom ozbiljno ugroženo, a ono je temelj odbrane radničkih prava i važno sredstvo moći sindikata za okupljanja radnika. Zbog toga nije slučajno da divlji kapitalizam i tajkuni žele obračun sa kolektivnim pregovaranjem, a kako bi lakše pokorili radnike.

Danas je ugroženo i pravo na štrajk, a uloga radnika u Ekonomsko-socijalnom vijeću je dovedena do epizodne. Zdravlju na radu se posvećuje sve manje pažnje, a u korist profita koji gazi sve pred sobom, i čovjeka, i prirodu, a prije svih radnika koji je u neposrednom dodiru sa stvaranjem profita za vlasnike kompanija i kao takav je pod direktnim uticajem profitne mašine.

Posebno su ugrožene žene koje i pored zakonskih zabrana, vrlo često ostaju bez posla nakon porođaja ili tokom same trudnoće jer nisu više sposobne u punom kapacitetu donositi profit vlasniku kompanije ili mu predstavljaju dodatni trošak.

Zajedno sa drugim nezaposlenima tada bivaju prepuštene nemilosrdnom tržištu rada koje u potrazi za onima koji su spremni raditi za što nižu nadnicu gazi sva radnička i ljudska prava, a sve sa ciljem što veće akumulacije kapitala u rukama bogatih. Nezaposlene osobe su u tom smislu prepuštene same sebi, a bez ikakve socijalne sigurnosti i prepuštene su na milost i nemilost onih koji nikada nisu marili za radničke sudbine nego isključivo za vlastiti profit.

U najgoroj poziciji su možda radnici koji se nalaze u sivoj zoni tj. koji rade na crno i na taj način su lišeni bilo kakvih prava i prepušteni su dobroj volji “gazda” koje ih izrabljuju i od njih čine robove 21. stoljeća.

O svemu tome možete pročitati u ovom vrlo poučnom dokumentu koji že vas upoznati sa osnovnim pojmovima, pravima i problemima sa kojima se susreću radnici u Bosni i Hercegovini, a koji očajnički vape za pravdom.

Socijaldemokrati i sindikati – Partnerstvom do pravde za radnike i radnice

Socijaldemokrati i sindikati su prirodni i historijski saveznici. Često dijele zajedničke korjene i zajednički sistem vrijednosti. To su dvije grane na istom drvetu. U više evropskih zemalja partnerstvo između socijaldemokratskih partija i radničkih sindikata je dugo više od 100 godina. Zajedno su se borili za osnovna radnička prava, i ta borba traje još i danas. U ovoj publikaciji su zabilježena obraćanja učesnika i učesnica na regionalnoj konferenciji koja je okupila sindikate i socijaldemokratske partije u jugoistočnoj Evropi.

U tematskom dijelu konferencije obrađene su teme:

– Pozicija radnika u zemljama Jugoistočne Evrope u svjetlu globalne krize

– Izgradnja socijalne države i pozicija radnika u njoj

– Britanska iskustva saradnje Laburističke partije sa sindikatima

– Političko-sindikalni dijalog za bolju zaštitu radničkih prava

Konferencija je bila prilika za razmjenu iskustava u radničkoj borbi između zemalja u kojima radnici imaju slične probleme, a to su prije svega zemlje u tranziciji, kao i razmjenu iskustava vezanu za radničku borbu i saradnju sa političkim partijama u jednoj razvijenoj zemlji svijeta kao što je Velika Britanija.

Publikacija je dostupna i na engleskom jeziku.

Sistemsko ugnjetavanje i marginalizacija radnika i radnica Bosne i Hercegovine

Neoliberalno društvo je nametnulo opšte mišljenje da je “Klasna borba” termin koji se koristi u totalitarnim sistemima, koji je arhaičan i da je to nešto što je iza nas i treba ostaviti istoriji. Međutim, danas, kao i kroz cijelu ljudsku istoriju, koja je po Marksu “Istorija klasne borbe”, postoji ogromna potreba upravo za tom vrstom borbe jer kapital ne pita za naciju, vjeru, rasu, spol i dob kada ugnjetava radnika i radničku klasu. U tom smislu je neophodno definisati i “Klasno društvo u današnjoj Bosni i Hercegovini”. To je preduslov za utvrđivanje početnog stanja u kojem se nalazimo, kako bi mogli odrediti prioritete u borbi za bolji položaj radničke klase i svih onih koji danas mogu da se svrstaju u tu kategoriju jer pripadaju istoj siromašnoj, beznadežnoj, i od kapitala iskorištavanoj, klasi. Klasna borba nije nešto što je za nama, nego nešto što je pred nama i ne treba nasjedati masovnim medijima da je to prošlost. To je naša budućnost, ako želimo preživjeti i opstati.

Pravo na rad i pravičnu naknadu je temelj uspješnog društva, a neoliberalni obrazac ekonomskog razvoja, masovna pojava stečaja u tranzicijskom društvu, ali i sama tranzicija kao pojava to pravo ozbiljno kompromituju, a u najvećem broju slučajeva u praksi i potpuno ukidaju kršeći mnogobrojna ljudska i radnička prava. Uz sve to ne postoji kvalitetan institucionalni okvir za zaštitu radničkih prava, a koja se novim radno-pravnim zakonodavstvom, usvojenim nakon izdavanja ovog dokumenta, još više krše, ali sada na legalan način i uz pomoć samog sistema.

U praksi se često krše i ona minimalna prava koja radnici danas imaju, a da na to niko ne reaguje. To je postala normalna pojava u društvu i više niko i ne primjećuje kršenje radničkih prava. Imamo situaciju nepoštivanja zakona koji samo formalno štite radnike i radničku klasu, a u praksi se dešavaju obrnute stvari koje su postale toliko česte i svakodnevne da su usvojene kao prihvatljiv obrazac ponašanja. Rad na crno je posebno izražen i vrlo su mlaki pokušaji obračuna sa tom pojavom, a ta vrsta rada izrabljuje radnika na najbrutalniji mogući način.

U situaciji velike nezaposlenosti, radnici postaju jedni drugima konkurencija i vode ogorčenu borbu za svako radno mjesto, a što posljedično dovodi do situacije koja, vođena zakonima tržišta, snižava cijenu rada i radničkih prava jer svako se svim silama trudi da zadrži kakvo-takvo radno mjesto i onda pristaje i na veoma nisku platu i užasne uslove rada, kao i na rad na crno. Na taj način nezaposlenost, posebno mnogo utiče na položaj radnika i njihovih prava, jer ih kao robu na prezasićenom tržištu dovodi u situaciju da moraju da svoj rad “prodaju ispod cijene”, a sve iz razloga borbe za golu egzistenciju i goli život njih i njihovih porodica.

Posebno teška borba za radnička prava je u privatnom sektoru gdje se ta borbu onemogućava na razne načine. Sloboda sindikalnog udruživanja i organizovanja je zagarantovana zakonima ove zemlje i ratifikovanim međunarodnim konvencijama Međutim papir i zakon su jedno, a praksa je nešto sasvim drugo. Država nije zainteresovana da provodi zakone, a radnici se bore za očuvanje svojih radnih mjesta i pristaju da šute o kršenju zakona i njihovih radničkih prava. Posebno je teško u onim oblastima koje ne trebaju sofisticiranu i veoma stručnu radnu snagu, kao što je trgovina. Tu je konkurencija najveća, a bahatost modernih “gazda” je svakim danom sve veća, a time i nekažnjena kršenja radničkih prava. Kolokvijalno rečeno “jer im se može”.

Ovaj dokument donosi osvrt na gore pomenute teme i svakakako je vrijedan čitanja. Iako je nastao prije više godina, on nudi još uvijek aktuelna i rješenja i dobru polaznu osnovu za osmišljavanje borbe za bolji položaj radnika i siromašnih u Bosni i Hercegovini.

U publikaciji možete pročitati tekstove:

• Klasno društvo u Bosni i Hercegovini danas, Prof. dr Nerzuk Ćurak
• Pravo na rad kao fundamentalno ljudsko pravo, Prof. dr Kadrija Hodžić
• Radnička prava u Bosni i Hercegovini su bez efikasne zaštite, Šuhret Fazlić
• Pravo na rad kao ljudsko pravo-odnos normativnog i stvarnog, Prof. dr Nurko Pobrić
• (Ne)zaposlenost je prioritetno političko pitanje, Aner Žuljević
• Sloboda sindikalnog organiziranja i udruživanja u privatnom sektoru, Azra Šehbajraktarević, bivša predsjednica Sindikata trgovine, ugostiteljstva i turizma Bosne i Hercegovine
• Ugroženost radnika i radnica u neformalnoj ekonomiji, Svetlana Ćelić, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo
• Radnička prava u praksi i slabi mehanizmi zaštite, Jagoda Smaiš, bivša načelnica Inspekcije rada Kantona Sarajevo

Razgovor o ljevici – Identitet, kriza i izazovi u Bosni i Hercegovini danas

U ovoj publikaciji mogu se nači osvrti na stanje ljevice u BIH i razmišljanja autora o ključnim pitanjima za ljevicu u Bosni i Hercegovini danas. Evidentno je da nešto škripi na ljevici, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u čitavoj Evropi i to je istina od koje danas niko ne može da pobjegne. Ljevica u BiH je ugrožena još i više jer je Dejtonski ustav takav da se slobodno može nazvati anti-ljevičarskim jer nudi takav okvir za političku borbu u kojem dominira nacionalno i smatra se jedinom relevantnom političkom kategorijom. S druge strane radnici i radnice, osobe sa invaliditetom, obespravljeni i socijalno ugroženi uopšte su na periferiji Dejtonskog ustava i ustavno su isključeni kao ozbiljna politička kategorija. U tom smislu veoma je teško voditi socijalnu borbu u uslovima koji favorizuju ono što je protivno biću socijaldemokratije.

Samim tim i socijaldemokratske teme su, po prirodi stvari, stavljene na marginu društvenog interesovanja i veoma je teško doći u situaciju da ljudi takve teme prihvate kao nešto što je važno i od presudnog značaja. Pitanje je, s druge strane, a šta to može biti važnije od pitanja najamnog rada, izgradnje društva solidarnosti, pravde i jednakosti? Šta ženama može biti važnije od njihove ravnopravnosti sa muškarcima i zauzimanje ravnopravne uloge u društvu.

To su sve teme kojima se bavi ovaj razgovor kroz autorske tekstove kao i škakljivim pitanjem odnosa socijaldemokratije i konzervativne religije.

Na kraju se daje osvrt na genezu, političku dogmatiku i perspektivu bosanskohercegovačke socijaldemokratije.

Tekstovi koje možete pročitati su:

• Kriza ljevice u dejtonskoj močvari, Prof. dr. Nerzuk Ćurak
• Najamni rad i socijaldemokratija, Prof. dr. Esad Zgodić
• Društvo solidarnosti, Goran Behmen
• Država socijalnog blagostanja bazirana na
socijaldemokratskim principima i vrijednostima, Prof. dr. Srebrenka Viđen
• Pitanje rodne ravnopravnosti u strankama
lijeve orijentacije, Dijana Šehić i Fedra Idžaković
• Socijaldemokracija i religija, Prof. dr. Mile Babić
• Bosanskohercegovačka socijaldemokratija:
geneza, politička dogmatika i perspektiva, Dr. sc. Elvis Fejzić

Jednakost – Zašto su jednaka društva bolja društva – Richard Wilkinson i Kate Pickett

Ova analiza na vrlo detaljan način objašnjava situaciju u kojoj se kao društvo i pojedinci nalazimo, ali i predlaže određene mjere za izlazak iz takve situacije.

Anomalije koje društvena nejednakost donosi sa sobom i posljedice takve nejednakosti su nešto sa čim se svaki dan susrećemo i čega smo i sami žrtve u velikom broju slučajeva. Društvo nejednakosti je uvijek kompetitivno (takmičarsko) društvo u negativnom smislu te riječi i ono iz ljudi uvijek izvlači ono najgore, iako službeno poziva na osnovama da će sposobni ljudi uraditi velike stvari i povući cjelokupno društvo za sobom, a to nije tačno. Društvo nejednakosti uvijek favorizuje interese pojedinca, a na štetu cjelokupne zajednice i to se u konačnici predstavlja normalnim i društveno prihvatljivim modelom ponašanja. To u značajnoj mjeri otupljuje želju za borbom siromašnih i stvara društvo depresije i apatije u kojima dolazi do ozbiljnog pada, kako kolektivnog tako i ličnog, samopouzdanja i ljudi se prepuštaju sudbini bez motivacije i želje za bilo kakvim vidom borbe.

To dovodi i do ozbiljnih posljedica po njihovo mentalno zdravlje, sve veću upotrebu sedativa i drugih lijekova, kao i do zloupotrebe droga. Fizička aktivnost i životni vijek se smanjuju, kako zbog siromaštva, tako i zbog stresa i depresije koju karakteriše opšta bezvoljnost i beznadežnost. Fizičke promjene na ljudima su sve izraženije, a bogatije zemlje svijeta se susreću sa jednom od najmodernijih bolesti današnjice, a to je pretilost koja dolazi kao posljedica prehrane, načina života, stresa, jeftine hrane i generalno opšteg konzumerizma. To možda na prvi pogled nema neku vezu sa nejednakostima u društvu, ali ako se napravi malo dublja analiza onda itekako ima i dolazi kao posljedica socijalnog raslojavanja. Obrazovanje je načelno dostupno svima, ali kvalitetno obrazovanje je dostupno samo onima koji su privilegirani i samim tim se šanse za njihov “životni uspjeh” povećavaju. Još su mnoge posljedice nejednakosti u društvima, a koje dovode do fatalnih ishoda po pojedinca, a veoma često i po cijelo društvo ili određene njegove skupine. Kao i prije sto, dvjesto ili tristo godina posljedice su i neželjene trudnoće, povećano nasilje i broj kažnjivih djela i slično.

Bolje društvo – lijevi redosljed – prof. dr.Nerzuk Ćurak

U ovoj analizi Nerzuk Ćurak analizira granice između kapitala i rada, a zatim vrši analizu socijalnih razlika u SAD i upoređuje ih sa Skandinavijom i Japanom. Distribucija bogatstva je nužna ako želimo dobrobit za cjelokupno čovječanstvo, a ne samo za pojedince. Nejednakost nije prirodna kako to govore neki gorljivi zastupnici neoliberalizma i kapitalizma. Također se može pročitati kakav sindikat trebamo i koje su mu zadaće danas. Ipak tu socijalnu pravdu prije svega treba da žele radnici i obespravljeni, a zadatak avangarde je da im pomogne u političkom obrazovanju i borbi, kao i shvatanju ishodišta vlastitog problema i siromaštva.

Radnice i radnici u agoniji: “Privatizacijska pustoš u Bosni i Hercegovini” – Amer Zagorčić

Privatizacija je opustošila privredu Bosne i Hercegovine i okolnih zemalja. Najveće žrtve privatizacije su bili radnici. U ovoj publikaciji su prikazani uzroci takvog stanja, motivi i načini kojima se došlo do privatizacije i kakve je ona efekte imala po privredu i radničku klasu. Također se može pročitati kako su padala jedna za drugim naša preduzeća zbog namjerno loših zakona koji su omogućili zakonitu pljačku. U drugom dijelu publikacije predlažu se određene mjere privrednog oporavka koje bi mogle dovesti do povećanja zaposlenosti i životnog standarda radničke klase.

Siromaštvo i radničko siromaštvo u BiH – socijalna kriza u BiH – siromaštvo i socijalna nejednakost – prof. dr. Žarko Papić

Publikacija se u prvom dijelu bavi podacima o siromaštvu u BIH, profilom siromaštva, kao i istorijskim i aktuelnim uzrocima tog siromaštva. Nakon toga se posebno obrađuje radničko siromaštvo kao specifična podkategorija, procjena njegovih najčešćih pojavnih oblika i veličine. Na kraju ove veoma zanimljive analize  razmatraju se pravci borbe protiv radničkog siromaštva, socijalna neosjetljivost “Reformske agende” i načini dolaska do “Reforme sa ljudskim likom”.
Kao prilog navode trendovi siromaštva u Bosni i Hercegovini u periodu između 2004. i 2011. godine.

Lokalni ekonomski razvoj i Socijaldemokratska partija BiH – prof. dr. Anto Domazet

U uvodnim razmatranjima autor se bavi ulogom lokalnog ekonomskog razvoja kao dijelom cjelokupnog razvoja lokalne zajednice, upravljanjem razvojem, njegovim akterima, ciljnim grupama, kao i političkim okvirom i strateškim opcijama za SDP BIH za djelovanje po ovom pitanju. U drugom dijelu se razmatraju različita socio-ekonomska obilježja lokalnih zajednica, kao što su analiza zaposlenosti po opštinama u BiH, njihova troškovna konkurentnost, stanje poduzetništva i lokacijski kvocijenti za industriju na po opštinama. U trećem dijelu se razmatraju problemi i parametri na koje treba pozitivno uticati kako bi se poboljšale mogućnosti lokalnog ekonomskog razvoja. Četvrti dio studije govori o izgradnji kapaciteta za lokalni ekonomski razvoj i upotrebi “alata” lokalnog ekonomskog razvoja. U zaključnim razmatranjma daju se preporuke kako postići zadane ciljeve i kako značajno unaprijediti lokalni ekonomski razvoj.

Kad je kamen radnički hljeb – Analiza slučaja “Granit u stečaju” – Amer Zagorčić, Alen Proho, Adis Zukić

Granit je preduzeće za eksploataciju i obradu kamena koje je bilo zaštitni znak Jablanice. Analiza prolazi kroz istoriju preduzeća, njegov rad prije privatizacije, privatizacioni postupak i sve nevolje i nedaće koje su preduzeće snašle tokom i nakon privatizacije. Govori se i o borbi radnika da spase svoje preduzeće koje se našlo u stečaju, a čije otvaranje je veoma diskutabilno i o tome se raspravlja i na Sudu BIH. Na kraju se pojašnjava i uloga SDP BIH i borba za radnike u cijelom slučaju.

Društveno poduzetništvo za blagostanje u Bosni i Hercegovini – prof. dr. Anto Domazet

U ovoj studiji osnovni istraživački problem je definiran kao nedostatak cjelovitog koncepta socijalnog poduzetništva kao osnove javnih politika socijalnog poduzetništva na čijoj realizaciji je angažiran javni, privatni i civilni sektor društva. Osnovna je istraživačka hipoteza da bi javno formulirana politika promocije socijalnog poduzetništva potpomogla njegov ubrzani razvoj u BiH. Cilj je studije predložiti cjeloviti koncept promocije socijalnog poduzetništva kao javne politike koju prate mjere i angažovanje javnih resursa za reguliranje pravnog okvira, institucija i mjera podrške i poticaja razvoju socijalnog poduzetništva. U odnosu na sve ranije studije ova studija teži postići nove istraživačke rezultate u kreiranju pravno-institucionalnog osnova za socijalno poduzetništvo i u proširenju definicije socijalnog poduzetništva i na slučajeve u kojima ranici poduzeća u stečaju svojim naporima, bez podrške menadžmenta koji je firmu doveo u teškoće, pokušavaju da firmu izvedu iz bankrota i osiguraju joj dalje poslovanje i razvoj.

Sigurnost i zaštita zdravlja na radu – prof. dr. Nurka Pranjić

Publikacija obrađuje zakonsku regulativu zaštite na radu, kao i posljedice loše i prednosti dobre zaštite na radu u preduzećima. Analiza se također bavi uticajem zaštite na radu na pojedinca i zajednicu i donosi informacije o uzrocima loše zaštite na radu i najčešćim posljedicama takve zaštite po radnice i radnike u preduzećima. Zaštita na radu je veoma važan segment života svih nas, a kojem se posvećuje veoma malo medijske pažnje. Nažalost ljudi se ove važne radničke problematike prisjete onda kada već bude kasno, kada se stvari teško mogu popraviti ili prilikom većih katastrofa i nesretnih slučajeva.