PLATA

Kada radnik/ca ima pravo na povećanu platu?
Radnik ima pravo na povećanu platu za otežane uslove rada, prekovremeni rad i noćni rad, te za rad na dan sedmičnog odmora, praznika ili nekog drugog dana za koji je zakonom određeno da se ne radi, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.Kada se isplaćuje plata?
Plata se isplaćuje nakon obavljenog rada, u periodima isplate koji ne mogu biti duži od 30
dana. Prilikom isplate plate poslodavac je dužan radniku uručiti pisani obračun plaće.
Poslodavac koji ne isplati platu u predviđenom roku ili je ne isplati u cijelosti dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plate, radniku uručiti obračun plate koju je bio dužan isplatiti. Obračun se smatra izvršnom ispravom.

Pojam i struktura plaće – primjer obračuna plaće

Plaća radnika utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Prema novom Zakonu o radu (članovi 75. i 76.), plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od: osnovne plaće, dijela plaće za radni učinak i uvećanja plaće po osnovu: – otežanih uslova rada –  prekovremenog rada – noćnog rada – rada na dane sedmičnog odmora i praznika.

Osim toga, po novom Opštem kolektivnom ugovoru, radnik ima pravo i na uvećanje plaće na ime minulog rada, u visini od po 0,4% za svaku godinu rada provedenu kod tog poslodavca.

Poslodavac je dužan radnicima isplatiti jednake plaće za rad jednake vrijednosti bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, spolnu, političku i sindikalnu pripadnost kao i drugi diskriminatorni osnov iz člana 8. stav 1. ovog zakona.

Pod radom jednake vrijednosti podrazumijeva se rad koji zahtijeva isti stepen stručne spreme, istu radnu sposobnost, odgovornost, fizički i intelektualni rad, vještine, uslove rada i rezultate rada.

Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrđuje se najniža plaća.

Najniža plaća određuje se na osnovu najniže cijene rada utvrđene kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Usklađivanje najniže plaće vrši Vlada Federacije uz prethodne konsultacije sa Ekonomsko socijalnim vijećem za teritoriju Federacije BiH, u skladu sa kretanjem indeksa potrošačkih cijena, najmanje jednom godišnje.

Poslodavac ne može radniku obračunati i isplatiti plaću manju od plaće utvrđene kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada, u periodima isplate koji ne mogu biti duži od 30 dana.

Plaća i naknada plaće se isplaćuje u novcu. Prilikom isplate plaće poslodavac je dužan radniku uručiti pisani obračun plaće. Pojedinačne isplate plaće nisu javne.

SSSBiH je problematizirao sastav plaće u kojem se nalazi dio koji se odnosi na radni učinak, čiju će ocjenu davati poslodavac, pod pretpostavkom da poslodavcu neće biti u interesu da izdvaja dodatna sredstva za plaće zasnovano na učincima.

Tačno je da je zakonodavac propustio da definiše pojam radnog učinka i ovo bi moglo izazvati polemiku u praksi i primjeni Zakona. U Zakonu o radu Republike Srbije, radni učinak se definiše pozivanjem na kvalitet, obim posla i odnos prema radnim obavezama, što može biti smjernica za definisanje radnog učinka i u FBiH. Bez obzira na propust zakonodavca da definiše šta se smatra radnim učinkom, ipak smatramo da je dobrodošla promjena da se ovaj pojam uvodi u metodologiju obračuna plaće, čime se uspostavio pravni okvir za stimulisanje radnika koji bolje, kvalitetnije i učinkovitije rade.

Primjer obračuna plaće:

Pretpostavka: osnovna plaća za koef. slož. 1 = 400,00 KM

  • osnovna plaća za npr. kef. složenosti 1,2 ………. 460,00 KM
  • uvećanje za radni učinak (interni normativi) ……… 58,40 KM
  • dodatna uvećanja:

– otežani uslovi rada (interni normativi) ……………. 30,00 KM

– prekovremeni rad (KU i interni normat.) …………. 20,00 KM

– noćni rad (KU i interni normativi) …………………… 0,00 KM

– rad na dane odmora i praznika (KU) ………………. 0,00 KM

  • minuli rad (npr. 10 god.) (460 x 0,4% x 10) ………. 28,40 KM
  • UKUPNO PLAĆA (prije oporezivanja) …………… 596,80 KM

Obračun i evidencija minulog rada

Minuli rad je dodatak na osnovnu plaću radnika koji se izračunava na osnovu broja navršenih godina staža i određene osnovice. Ovaj dodatak na plaću nije propisan Zakonom o radu. Reguliše se kolektivnim ugovorima, pravilnikom o radu ili ugovorima o radu. Ako je definisan nekim od navedenih akata, obračunava se i isplaćuje radniku kao dodatak osnovnoj plaći.

Primjenu minulog rada kao instituta nagrađivanja radnika, nalazimo u pojedinim kolektivnim ugovorima a naročito je prisutan u granskim kolektivnim ugovorima raznih kategorija državnih zaposlenika.

Po novom Opštem kolektivnom ugovoru, osnovna plaća povećava se za 0,4% za svaku godinu radnog staža, kod poslodavca sa kojim ima zaključen Ugovor o radu. Pod radnim stažom u smislu ovog navedenog stava podrazumijeva se i radni staž proveden kod istog poslodavca uključujući promjenu pravnog oblika privrednog subjekta (npr: zbog prodaje, nasljeđivanja, spajanja, pripajanja, te promjene oblika Društva).

Za zaposlene u državnim organima i javnim ustanovama, koji po odluci nadležnog organa o spajanju, pripajanju, te promjeni oblika i premještaju radnika, a koji prelaze iz jednog državnog organa, javne ustanove ili instutucije u drugi organ, ustanovu ili instituciju, granskim kolektivnim ugovorima, regulisat će se pravo na povećanje plate po osnovu minulog rada.

Minuli rad je zadržan kao kategorija u novom kolektivnom ugovoru, uprkos protivljenju predstavnika poslodavaca ali i dijela partnera iz međunarodne zajednice.