Jučer smo bili svjedoci još jedne radničke povrede na radu. Ovaj put se to desilo u preduzeću Arcelor Mittal u Zenici gdje je došlo do trovanja radnika. Prije nekoliko dana na radu je život izgubio radnik u Živinicama. FSA na terenu saznaje često od radnika o raznim profesionalnim oboljenjima i bolestima u vezi sa radom, mobingu, pa čak i nasilju o kojima se ništa ne zna u javnosti. Reakcija odgovornih često izostaje.

Problemi zaštite na radu se konstantno zanemaruju i skrivaju od javnosti i institucija koje bi bile zadužene o tome voditi računa. Povrijeđeni ili, još gore, mrtvi radnici na svom radnom mjestu su samo vijest za crnu hroniku i statistički broj. Međutim, tu se radi o ljudskim životima, hraniocima porodice i onima koji zarađuju novac za sve nas.

Zdravlje i sigurnost na radnom mjestu su ključni za održiv razvoj privrede i društva. To obuhvata funkcionalan i kapacitiran sistem zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, a to znači primjenu modernog koncepta procjene i upravljanja rizicima kao bitnog elementa preventivnog djelovanja. To danas nije slučaj u BiH. Zbog toga ovo pitanje mora postati prioritetno političko pitanje.

Prema analizi ”Sigurnost i zaštita zdravlja na radu”, koju je FSA publikovao, prof. dr. Nurka Pranjić tvrdi da su naša radna mjesta ”štetna, depresivna i bolesna, a radnici se razbolijevaju, koriste duga bolovanja, prerano umiru ili prerano idu u penziju.” O situaciji čak i nemamo pouzdanih podataka, a kamoli čestitih analiza čija bi svrha bila prevencija i unapređenje sistema zaštite zdravlja radnika. Zbog toga je primarno, prije svega, primijeniti postojeći, a zatim usvojiti novi Zakon o zaštiti na radu koji štiti radnika, a ne poslodavca, na šta se u FBiH čeka već godinama.

U novom zakonu se mora posebna pažnja posvetiti procjeni i upravljanju rizicima, te evidenciji povreda na radu, a kako bi se lakše pratilo koja preduzeća vode računa o zaštiti radnika. Zakon mora osigurati anonimne prijave kršenja Zakona o zaštiti na radu i anonimne prijave povreda koje poslodavci često zataškaju ucjenama radnika radnim mjestom. Također, pitanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu obuhvata ne samo tjelesne povrede i nesreće, već i psihosocijalne rizike, stres, mobing itd., a koji ozbiljno ugrožavaju zdravlje radnika.

Bosna i Hercegovina je zemlja sa porastom broja invalida rada (duplo je veći prosjek nego u EU), a sve iz razloga jer su kazne za nepoštivanje zaštite na radu minimalne, jer se o tome slabo vodi računa i jer to javnosti nije primamljiva priča. Svi ćemo potencijalno doći u situaciju, ili smo već bili, da nas se tiče Zakon o zaštiti na radu i borićemo se svim silama da državne institucije počnu raditi svoj posao i prestanu štititi loše poslodavce koji ne vode računa o radnicima i njihovom zdravlju. Preventiva i ulaganja u zdravlje radnika mora biti prioritet. Zalagaćemo se za drakonske kazne poslodavcima koji zanemaruju propise iz oblasti zaštite na radu i nultu stopu tolerancije jer život radnika nenema cijenu i ne može biti podređen profitu.