U povodu 200 godina od rođenja Karla Marxa, radnici.ba će donijeti seriju tekstova o ovom svjetskom velikanu.

Karl Marx, čovjek čije ideje su uticale na toliko mnogo života i na tok same istorije, je rođen 5. Maja. 1818. godine u Trieru u Njemačkoj. Kao ni njegov drug Friedrich Engels, nije rođen u siromašnoj ili radničkoj porodici, ali njih dvojica će tokom svog života postati vođe radničkog pokreta i glavni ideolozi i teoretičari socijalističke misli.Karl Marx je veoma dobro shvatao prirodu samog kapitalizma, njegova stremljenja i opisao je sam životni ciklus tog sistema – od prvog novčića do konačnog sloma čitavog kapitalizma. Dok su drugi filozofi do tada samo opisivali sisteme i društvo, Marx je odlučio da napiše i svijetu predoči ideje kako da se izvrši promjena društva na dobrobit čovjeka. U tom smislu je izrekao svoju čuvenu rečenicu: „Filozofi su do sada samo različito tumačili ovaj svijet. Stvar je u tome da se on promijeni.“

Po Marxovom mišljenju istorija ljudskog roda je istorija klasnih borbi što je svakako istina, ali i nešto što je ljudima često zamagljeno pojednostavljenim tumačenjem istorijskih događaja. Marx smatra da proleteri – radnici nemaju domovine jer su u svakoj od država surovo izrabljivani i eksploatisani od strane buržoazije i da samo zajedništvom i zajedničkim djelovanjem mogu da se izbore za svoje bolje sutra. Zbog toga je za Marxa internacionalizam u radničkom pokretu ključan temelj za uspjeh radničke borbe.

Ciljeve te randičke borbe je predstavio, zajedno sa Friedrichom Engeslom, u Manifestu komunističke partije koji je izdan 1848. godine. Od tada Manifest postaje polazna osnova svih političkih programa radničkih partija širom svijeta sve do današnjeg dana.

U svom najvažnijem djelu „Kapital (Das Kapital)“ opisao je tokove i funkcionisanje kapitalističkog sistema i demistificirao njegovu svetost smatrajući ga dijelom društvene evolucije koji će nužno završiti, kao što je završio i feudalizam. Po Marxu, kapitalizam treba da ustupi mjesto socijalizmu, kao prelaznoj fazi do komunizma kao besklasnog društva. Pokazao je da kapitalizam nije nužnost i nešto što je bogomdano nego je to takvo društvo koje u sebi nosi klicu svog nestanka i koje nužno mora da propadne.

U današnjim vremenima, a pogotovo nakon krize iz 2008. godine, Marx postaje sve popularniji i njegova djela sve čitanija jer sve više ljudi počinje da se zanima za misli čovjeka koji je dao najbolji opis kapitalizma u istoriji i demistificirao njegovu svetost postojanja. Mnogi ljudi ne znaju to da objasne, ali vide da nešto nije uredu sa sistemom u kojem živimo i koji proizvodi propast i siromaštvo u svakom smislu. Sve veće siromaštvo i katastrofalan odnos prema prirodi ljude tjeraju da se zapitaju da li postoji rješenje i da li postoji bolji sistem od ovog u kojem danas živimo i dolaze do Marxa koji im nudi odgovore na njihova pitanja. Čak i veliki broj kapitalističkih ekonomista proučava Marxa i njegovo djelo.

Marx se rodio prije 200 godina, ali nažalost njegove misli su i danas jednako aktuelne kao i kad su pisane, a njegov opis kapitalizma nije izgubio ništa na svojoj suvremenosti je još jedna od potvrda koliko je bio upravu. To sve znači da kao civilizacija nismo mnogo odmakli od vremena u kojem je živio ovaj veliki čovjek, filozof i humanista, jer danas je drugačiji samo pojavni oblik eksploatacije radnika i siromašnih od strane kapitala, ali zakonitosti kapitalističkih odnosa su potpuno iste.

Mnoge velike istorijske ličnosti i pokreti su vođeni Marxovim idejama pokušali napraviti bolja društva za sve ljude i u tome su bili manje ili više uspješni tokom istorije. Marksizam kao pravac koji se temelji na učenju Karla Marxa i Friedricha Englesa je doveo do mnogih velikih istorijskih događaja i društvenih promjena u cijelom svijetu pa i kod nas, a o kojima ćemo u narednim danima donijeti seriju tekstova i analiza.