Donosimo vam kratak opis najznačajnijeg djela Karla Marksa, koje je kao malo koje djelo uticalo na istoriju i čovječanstvo u cjelini, – Kapital.

»KAPITAL« — poznato djelo Karla Marksa, predstavlja epohalan događaj u razvoju ekonomske nauke. U njemu Marks cjelovito izlaže svoj sistem ekonomske teorije u najrazvijenijem vidu. U svom kritičkom aspektu (otuda i podnaslov »Kritika političke ekonomije«) on predstavlja naučnu kritiku ekonomskih učenja do sredine XIX v., osobito merkantilista, fiziokrata i klasične škole. Za ovu kritičku stranu Marksova Kapitala posebno je važno istaći njegovu materijalističku osnovu i njegov dijalektičko-istorijski metodološki pristup. To je omogućilo Marksu da u pozitivnom dijelu izloži osnovne ekonomske zakone kretanja kapitalističkog društva i razvije socijalističku teoriju postavljajući se na naučnu osnovu.Prvi tom Kapitala, koji je Marks nazvao »Proces kapitalističke proizvodnje«, objavljen je tek 1867. god., iako je rukopis bio gotov mnogo ranije. Razlog zbog koga je čekao sa objavljivanjem rukopisa Marks otkriva u jednom pismu Engelsu. On kaže: »Što se tiče moga rada, reći ću ti pravu istinu. Ostalo je još da se napišu tri glave da bi se završio teorijski dio (prve tri knjige). Zatim će još biti potrebno napisati četvrtu knjigu, o istoriji literature. Ali ja ne mogu da se odlučim da bilo šta pošaljem dok sve u cjelini ne bude ležalo preda mnom gotovo. Ma kakvi bili njihovi nedostaci, jedno predstavlja vrijednost mojih djela: ona predstavljaju umjetničku cjelinu. A to može da se postigne samo na moj način — ne pristupati štampanju dok cijelo djelo ne bude ležalo gotovo na stolu.«

U predgovoru prvom tomu Kapitala Marks piše da je krajnji cilj tog djela da razotkrije zakone ekonomskog razvitka modernog društva. A on, kao što sam kaže, posmatra razvitak ekonomsko-društvene formacije kao prirodno-istorijski proces. Ova knjiga je uz to, po riječima Lenjina, »pokazala čitaocu cjelokupnu kapitalističku društvenu formaciju kao živu — sa njenim životnim stranama, sa stvarnim socijalnim manifestovanjem klasnog antagonizma koji je svojstven produkcionim odnosima, s buržoaskom političkom nadgradnjom koja čuva prevlast kapitalističke klase, s buržoaskim idejama o slobodi, jednakosti i si., s buržoaskim porodičnim odnosima«

Što se tiče odnosa Kritike političke ekonomije i prve knjige Kapitala, Marks u predgovoru prvom izdanju prve knjige Kapitala kaže:
»Djelo čiji prvi tom predajem javnosti nastavak je moga spisa Prilog kritici političke ekonomije, koji sam objavio 1859. g. Dugom razmaku između početka i nastavka krivo je dugogodišnje bolovanje koje me je u radu često prekidalo… Sadržina mog ranijeg spisa ukratko je iznijeta u prvoj glavi ovog toma. Nisam to učinio jedino radi cjeline i potpunosti, nego sam i način izlaganja dotjerao. Ukoliko je priroda predmeta iole dopuštala, ja sam ovdje razradio mnoge momente koji su ranije bili samo nagoviješteni, a naprotiv, ponešto sam tamo opširno izložio, ovdje samo nagovještavam. Naravno da su odjeljci o istoriji teorije vrijednosti i novca sad sasvim izostali. Ipak će primjedbe ispod teksta uz prvu glavu otkriti čitaocu ranijeg spisa nove izvore za tu istoriju.«

Materija prve knjige Kapitala podijeljena je u sedam odjeljaka u okviru kojih se obrađuju sljedeći problemi: roba i novac s teorijom vrijednosti, pretvaranje novca u kapital, proizvodnja apsolutnog i relativnog viška vrijednosti, najamnina i proces akumulacije kapitala. Prva knjiga predstavlja cjelinu za sebe. Zbog posebnih okolnosti u vezi s izlaženjem Kapitala, ona je praktično dugo vremena predstavljala osnovu za interpretaciju Marksova ekonomskog učenja i njegova metoda izlaganja.

Drugi tom Kapitala objavljen je tek 1885. g., tako da ga Marks nije ni ugledao štampanog za života. Drugi tom, koji nosi naslov »Prometni proces kapitala«, podijeljen je na tri odjeljka. U prvom odjeljku, koji nosi naslov »Metamorfoza kapitala i njegov kružni tok«, Marks analizira kružni tok novčanog, proizvodnog i robnog kapitala, vrijeme i troškove prometa. Drugi odjeljak je posvećen obrtu kapitala, dok u trećem, koji nosi naslov »Reprodukcija i promet ukupnog društvenog kapitala«, Marks, pored opšteg uvoda, analizira ranije prikaze ovog problema, prostu reprodukciju, akumulaciju i proširenu reprodukciju.

Treći tom Kapitala nosi naslov »Cjelokupni proces kapitalističke proizvodnje«, a objavljen je 1894. g., devet godina poslije izlaska druge knjige. Zbog obimnosti, knjiga je podijeljena u dva dijela, a problemi koji se tretiraju raspodijeljeni su u sedam odjeljaka. U njima su obuhvaćene osnovne manifestacije kapi talističke raspodjele viška vrijedno sti i zakoni formiranja kapitalističkih oblika dohodaka sljedećim redom: pretvaranje viška vrijednosti u profit i stope viška vrijednosti u profitnu stopu, pretvaranje profita u prosječni profit, zakon tendencijskog padanja profitne stope, pretvaranje robnog i novčanog kapitala u trgovački kapital, cijepanje profita na kamatu i preduzetničku dobit i kamatnosni kapital, pretvaranje ekstraprofita u zemljišnu rentu i dohoci. Knjiga nije dovršena, rukopis je prekinut kod 52. glave, u kojoj Marks započinje da sistematski izlaže osnovne karakteristike klasa u kapitalističkom društvu.

Ove tri knjige, u ukupnom obimu od oko 2 000 str. teksta, sačinjavaju sadržinu Marksova Kapitala. Četvrta knjiga je objavljena kasnije, pod posebnim naslovom »Teorija o višku vrijednosti«, u redakciji K. Kauckog, u periodu između 1905-1910. god. Što se tiče Engelsovog rada na pripremi za izdavanje drugog i trećeg toma Kapitala, treba reći da je Engels majstorski obavio ovaj težak i delikatan posao. On se veoma brižljivo odnosio prema Marksovim zaostalim rukopisima. U trećem tomu Kapitala sam je napisao IV glavu (»Uticaj obrta na profitnu stopu«), i uz to, obradio znatan činjenički materijal koji je Marks svojevremeno prikupio.

Na našem jeziku je prvi tekst iz Kapitala objavljen još 1872. g. Sve tozar Marković je u svom listu »Radnik« objavio, pod naslovom »Šta je to radnički dan«, prevod osme glave (»O radnom danu«) iz prve knjige Kapitala. Sve do 1933. g. nije bilo kompletnog prevoda Kapitala na naš jezik. U izdanju filozofske biblioteke »Karijatide«, izd. pred. »Kosmos« u Beogradu, 1933. i 1934. god., objavljene su prvi put na našem jeziku prva i druga knjiga Kapitala u prevodu Moše Pijade i R. Čolakovića (sarađivao na prevodu prve knjige). U beogradskom izd. pred. »Kultura«, poslije oslobođenja, 1947. i 1948. g., prvi put su objavljene na našem jeziku sve tri knjige Kapitala.